Imunološki sustav je posljednjih tjedana izuzetno vruća tema. Kako i ne bi bio, ako o funkcioniranju imunološkoga sustava ovisi hoćemo li ostati zdravi ili će nas virus s blažim ili težim simptomima odvesti u krevet. Prije ili kasnije sigurno će nas zahvatiti neki virus. Ako ne trenutni koronavirus, onda neki drugi. O snazi i funkcioniranju našeg imunološkoga sustava ovisi samo koliko će utjecati na nas – to može biti apsolutno ništa, blago ili vrlo teško.

Važnost našeg crijevnog mikrobioma ni moč preceniti. ne može se precijeniti. Dugotrajno neuravnoteženi mikrobiom pridonosi stanjivanju crijevne sluznice i povećanoj propusnosti crijevne stijenke, tanke crte koja odvaja unutrašnjost crijeva od sjedišta našeg imunološkog sustava. Povećana crijevna propusnost dovodi do razvoja tihih upala i poremećaja imunološkoga sustava, što su početne faze razvoja mnogih kroničnih, neuroloških i autoimunih bolesti. Također izravno utječe na naše opće zdravlje, raspoloženje, plodnost, proces starenja i dugovječnost.

Usput, vrijedi spomenuti da je, kad se crijevna sluznica prorijedi, naše tijelo mnogo osjetljivije na apsorpciju mnogih toksina koji u naše tijelo dolaze kroz probavni trakt. Toksini su dobro poznati poremećaji imunološkoga sustava pa je za optimalno funkcioniranje imunološkoga sustava potrebno osigurati da tijelo ne bude preopterećeno toksinima.

1)    Uravnotežen mikrobiom

Na optimalnu ravnotežu crijevnog mikrobioma, koji se naziva i eubioza, najviše možemo utjecati sami. Prvenstveno uravnoteženom i raznolikom prehranom koja bi trebala uključivati:

•    puno svježeg organskog povrća – salata, rukola, špinat, celer, brokula, repa, mrkva, artičoka, keleraba, batat, rotkvica, komorač, tikvice, krastavci ...
•    svježe voće – po mogućnosti bobičasto voće (aronija, borovnice, kupine, brusnice), jabuke, kruške i šljive…
•    začini i začinsko bilje – kurkuma, đumbir, cimet, origano, timijan, bosiljak, kajenski papar ...
•    fermentiranu hranu i pića – sirutka, kefir, kiseli kupus, kimchi, miso, tempeh, kombucha…
•    zdrave masti – maslinovo ulje, laneno ulje, ghee maslac, omega-3 masne kiseline ...
•    stare vrste žitarica i mahunarki – proso, kamut, heljda, kvinoja, leća, mahune, grah, grašak ...

Istodobno je važno izbjegavati svu prerađenu i rafiniranu hranu, pasterizirane mliječne proizvode, šećer, hidrogenizirane masti i nezdravu brzu hranu.

Uz to, na zdravu ravnotežu crijevnog mikrobioma može se ciljno utjecati konzumiranjem višestupanjskog fermentiranog eliksira s učinkovitim mikroorganizmima, koji sa svojim specifičnim sastavom od 31 mikroorganizma oponaša zdrav crijevni mikrobiom. Samo nekoliko mjeseci konzumacije optimalno prilagođava odnose između stanovnika našeg crijeva i na taj način učinkovito podržava funkcioniranje imunološkoga sustava.

2)    Esencijalne tvari

Tek kada smo postavili zdrave i čvrste temelje možemo nastaviti uspješno graditi imunološki sustav. Uravnoteženi crijevni mikrobiom također će pomoći tijelu da optimalno apsorbira što više hranjivih sastojaka iz kvalitetne hrane, uključujući određene vitamine i minerale koji su neophodni za funkcioniranje imunološkoga sustava. Međutim, budući da je današnja hrana prilično osiromašena hranjivim tvarima, ima joj smisla dodati ključne hranjive tvari koje će i dalje podržavati normalno funkcioniranje imunološkoga sustava. Potonji, osim vitamina C i cinka, o kojima se puno govori, uključuju i vitamine B-kompleksa, posebno vitamin B12 i folnu kiselinu, betakroten i razne polifenole (kurkumin, kvercetin, resveratrol) i omega-3 masne kiseline koje pozitivno djeluju na zdravlje sluznice crijeva i smanjenje upalnih procesa.

3)    Manje stresa

Kako bi imunološki sustav mogao optimalno funkcionirati, treba smanjiti i svakodnevni stres, oštrinu treba suziti i fokus treba biti na bijegu ili borbi protiv opasnosti. Tijelo to slijedi i zaustavlja sve funkcije koje u ovom trenutku nisu važne, uključujući probavu, metabolizam, regeneraciju i funkcioniranje imunološkoga sustava. Ako smo pod stalnim stresom, sve ove funkcije rade u svako doba s minimalnim kapacitetom potrebnim samo za preživljavanje. Mnogi su ljudi pod stalnim utjecajem stresa, što znači da tijelo neće optimalno metabolizirati hranjive sastojke iz prehrane, neće doći do procesa regeneracije, a imunološki sustav će funkcionirati sa samo minimalnom snagom.

4)    Redovito spavanje

Za optimalno funkcioniranje imunološkoga sustava, odraslima je tijekom noći potrebno 7-9 sati sna. Tijekom spavanja aktivni su procesi regeneracije i zacjeljivanja, a tijelo je također ispunjeno energijom za sljedeći dan. Nedostatak sna povećava vjerojatnost razvoja mnogih kroničnih bolesti, a istovremeno značajno povećava osjetljivost na trenutne infekcije od strane uzročnika bolesti kojima smo svakodnevno izloženi. Ne samo duljina sna, već i redoviti ritam spavanja pridonosi boljoj zdravstvenoj slici.

5)    Rekreacija i kretanje na svježem zraku

Naša su tijela stvorena za kretanje i aktivnosti, a ne za sjedenje u trajanju od nekoliko sati. Šetnja svježim zrakom ubrzat će cirkulaciju krvi i aktivirati funkcioniranje stanica imunološkoga sustava. Hodanje će također ubrzati disanje, a time i važne procese detoksikacije u tijelu. Za funkcioniranje imunološkoga sustava posebno je važno sunce koje je glavni izvor vitamina D, te stoga potražite što više mogućnosti za kretanje u prirodi obasjanoj suncem.

Događaji posljednjih tjedana i mjeseci jasno su nam stavili do znanja da je snaga imunološkoga sustava važna ovdje i sada. Iznad svega, činjenica da se nikako ne možemo osloniti samo na zdravstvenu zaštitu koja će nas spasiti kad se razbolimo. Njihova je snaga ograničena. Lavovski dio odgovornosti za vlastito zdravlje leži na svakom pojedincu, u svakodnevnim odlukama koje on donosi. Stoga se sami možemo pobrinuti za dobro funkcionirajući imunološki sustav, naravno, ispravnim i dugoročnim pristupom koji uključuje sve gore opisane korake. Ne samo mjesec dana ujesen i možda još mjesec dana na proljeće, već svakog dana posebno.