Crijevni mikrobiom ili crijevna mikrobiota najveći je simbiotski ekosustav u ljudskom tijelu i igra najvažniju ulogu u održavanju crijevne homeostaze. Sastoji se od raznih mikroorganizama (bakterija, gljivica, eukariota i virusa) koji se nalaze u crijevima. Potonji mogu utjecati na preko 1000 različitih vrsta sojeva u zdravih osoba, a mogu se razrijediti na samo nekoliko sojeva u slučaju bolesti. Ljudi imaju nešto više od 40 vrsta pojedinačnih sojeva, a ostali su različiti – svatko od nas ima jedinstveni mikrobiom.Uloga
mikrobioma ne staje samo na utjecaju na stanje i procese u crijevima (probava i metabolizam hranjivih sastojaka) – istraživanja tijekom posljednjeg desetljeća i pol potvrdila su utjecaj mikroba na sve, od boli, raspoloženja, spavanja, stresa, koncentracije do načina na koji naše tijelo koristi hranu koju jedemo i kako se bori protiv infekcija.
Crijevni mikrobiom možemo podijeliti na 3 ključna dijela:
| Korisni dio |
čine mikroorganizmi koji su temeljito istraženi i potvrđeno je njihovo pozitivno djelovanje u tijelu, a u praksi se nazivaju probiotici. |
| Komensalni dio |
predstavlja najveći dio mikrobioma, a sastoji se od mikroorganizama koji održavaju ravnotežu, ali njihove aktivnosti u slučaju disbioze mogu se pretvoriti i u negativne. |
| Patogeni dio |
sastoji se od mikroorganizama s negativnim utjecajem na zdravlje i ne bi trebao prelaziti 15% od ukupnog broja za održavanje homeostaze. |
O uravnoteženom
mikrobiomu govorimo kada korisni i komensalni dio čine najmanje 75% cjeline – ovo se stanje naziva eubioza. Kad patogeni dio prelazi 15%, govorimo o disbozi. Disbioza, između ostalog, predstavlja rizik od stanjivanja crijevne sluznice koja štiti crijevni zid kako bi mogao normalno obavljati svoje funkcije. Ako, odnosno kada dođe do stanjivanja crijevne sluznice, dolazi do upale crijevne stijenke i disfunkcije mehanizma koji propušta hranjive sastojke u krvotok i sprječava prolazak opasnih tvari u krvotok (tj. metabolički ostaci, patogeni, toksini itd.). Ovo je stanje u praksi poznato pod zajedničkim nazivom
sindrom propusnih crijeva ili
"Leaky Gut".
| Disbioza i posljedično povećana propusnost crijevnog zida prepoznati su kao prva faza mnogih kroničnih bolesti. Točnije, znanstvenici otkrivaju da se preko 80 % kroničnih bolesti razvija iz njih. |
Kad je crijevni mikrobiom u disbiozi, poremećena je i apsorpcija hranjivih sastojaka iz prehrane – praktički to znači da izvrsne hranjive tvari koje smo unijeli hranom i dodacima prehrani neće biti optimalno apsorbirane. Stoga ima smisla uvijek prvo uravnotežiti stanje mikrobioma, a tek onda se kladiti na hranu i dodatke prehrani koji će donijeti dodatne pozitivne učinke na zdravlje.
Disbioza
Suvremeni život pretrpan je stresorima koji utječu na ravnotežu u crijevnom mikrobiomu i predstavljaju visok rizik od razvoja disbioze. Naime, mikroorganizmi su izuzetno osjetljivi, a njihovu raznolikost brzo mogu smanjiti okolišni čimbenici, neprikladna hrana, kozmetika, sredstva za čišćenje i pretjerana dezinfekcija.
Najčešći čimbenici rizika za pojavljivanje disbioze,
tj. negativnog utjecaja na promjene u ravnoteži u crijevnom mikrobiomu:
- stres (emocionalni, mentalni, fizički, traumatični)
- trudnoća, menopauza,
- monotona prehrana,
- pesticidi, biocidi, herbicidi,
- zapadnjački način prehrane,
- otapala, plastifikatori, tioli,
- konzervansi za hranu,
- PA, ftalati,
- alkohol,
|
- virusi, gljivice,
- pušenje,
- lijekovi,
- elektromagnetsko zračenje (električni uređaji, wi-fi, 3G, 4G, 5G),
- teški metali (Hg, Al, Cd,…),
- intenzivan fizički napor,
- umjetna sladila (aspartam, sukraloza).
|
Ako imate jedan ili više problema u nastavku, oni su možda dobar pokazatelj disbioze
- anksioznost,
- depresija,
- proljev ili zatvor,
- ekcemi, osip, svrbež,
- intolerancija na hranu,
- napetost i vjetrovi,
- zadah iz usta i tjelesni miris,
- česte glavobolje,
|
- česte prehlade,
- nedostatak energije,
- oštećenje pamćenja,
- promjene raspoloženja i nemir,
- loša koncentracija,
- smanjen libido,
- umor,
- kronična/autoimuna bolest.
|
Uravnoteženje crijevnog mikrobioma
Balansiranje situacije između pojedinih mikroorganizama, posebno u korisnom dijelu
mikrobiote, najbrže se postiže dodavanjem širokog spektra živih mliječnokiselinskih
probiotičkih bakterija, koje se nalaze u mliječnoj kiselini (L +). Najbolji proizvodi sadrže više od 10 različitih učinkovitih mikroorganizama (EM, „effective microorganism“) koji oponašaju prirodne odnose u zdravoj ljudskoj mikrobioti i imaju sposobnost taloženja u crijevima. U određenoj će mjeri podržati i modulaciju komensalnog dijela mikrobioma.
Čak su i u komensalnom dijelu mikrobiote potrebni određeni odnosi, posebno između rodova frimicutes i bacteroides, što je važno za učinkovito funkcioniranje imunološkoga sustava (GALT). Kako bi se izravno utjecalo na dodatnu modulaciju komensalnog dijela mikrobiote, osim pripravaka širokog spektra s učinkovitim mikroorganizmima preporučuje se i konzumacija omega-3 masnih kiselina s niskom oksidacijom u obliku prirodnih triglicerida koji sadrže minimalno 2000 mg EPA/DHK esencijalnih masnih kiselina. Istodobno, omega-3 masne kiseline također će imati blagotvoran učinak na moguću pojavu upale na crijevnom zidu, a koja se može pojaviti zbog neuravnotežene mikrobiote.
Obično su tromjesečni dodatak živih učinkovitih mikroorganizama (EM) i omega-3 masnih kiselina i stalna briga o zdravoj prehrani dovoljni za obnavljanje eubioze u crijevima. Ovisno o izloženosti čimbenicima rizika, smisleno je produljiti razdoblje, odnosno terapiju ponavljati svako malo, kako bismo osigurali da se ravnoteža kontinuirano prilagođava. Tijelo će biti još zahvalnije na podršci tijekom prijelaza iz jednog godišnjeg doba u drugo (jesen/zima, zima/proljeće), kada se tijelo prilagođava novim vremenskim uvjetima.
Izvori:
- Eubiosis and dysbiosis: the two sides of the microbiota
- Interaction between the gut microbiome and mucosal immune system;
- Fight them or feed them: how the intestinal mucus layer manages the gut microbiota
- The Human Gut Microbiome – A Potential Controller of Wellness and Disease