Broj ljudskih stanica koje čine kožu, oči, mozak i sve ostale dijelove našeg tijela daleko premašuje broj naših mikroorganizama – u osnovi bakterija, ali i virusa, gljivica i mnogih drugih ...
Nedavna je studija1 potvrdila da se prosječno ljudsko tijelo sastoji od najmanje 35 bilijuna stanica i više od 100 bilijuna mikroorganizama.
Barem tri puta ima više mikroorganizama, nego što ima stanica!
Ljudi se danas smatraju „hibridnim organizmima” (Sekirov i sur., 2006.) koji se sastoje od ljudskih i mikrobnih stanica. Mikrobi nas naseljavaju prilikom rođenja i s nama su do smrti, a u međuvremenu su neprestano uključeni u naš anatomski, fiziološki i imunološki razvoj.
Mikroorganizmi / Mikrobiom
Otprilike 2008. godine, tim istraživača otkrio je novi organ koji je u ljudskoj anatomiji bio previđen prije 3000 godina. Novi organ nazvan je mikrobiom.
Mikrobiom je mnogo više od mikroflore probavnog trakta. To je složeni organ koji je odgovoran za razvoj i funkcioniranje svih ostalih organa i sustava, od mozga u našim glavama pa do imunološkoga sustava. U klasičnom smislu to nije stvarni organ, već „virtualni organ“ koji bi se mogao zamisliti kao neka vrsta tjelesnoga softvera.
Mikrobiota – sastav svih mikroorganizama u tijelu koji je bio široko prepoznat 1990. godine.
Mikrobiom – genetski materijal svih mikroorganizama (bakterija, gljivica, eukariota i virusa) koji borave u i u ljudskom tijelu. Geni mikroorganizama premašuju broj ljudskih gena za oko 150 puta.
[1] Procjena broja stanica u ljudskom tijelu, 2013., E. Bianconi i sur.
Nedavna spoznaja da se ljudsko tijelo sastoji od znatno više mikroorganizama od same ljudske stanice otvorila je posve novi uvid u ljudsko tijelo i zdravlje! Stotine znanstvenika uključeno je u opsežna međunarodna istraživanja od 2008. godine, s ciljem analiziranja i opisivanja uloge mikrobioma po ljudsko zdravlje i razvoj bolesti.
Funkcije mikrobioma, ki so že bile znanstveno dokazane:
- ključni čimbenik za cjelokupnu probavu,
- ključna uloga u metabolizmu, potrošnji kalorija, genetici i gubitku kilograma,
- sinteza aminokiselina,
- proizvodnja vitamina K, B1, B2, B3, B6, B7, folne kiseline i B12,
- uloga u metabolizmu vitamina D,
- poboljšanje metabolizma minerala, posebno kalcija,
- aktivacija urođenog i stečenog imunološkoga sustava,
- regulacija upalnih citokina,
- modulacija imunološkoga sustava i protuupalne funkcije,
- proizvodnja antimikrobnih tvari koje inhibiraju rast štetnih bakterija,
- rast i razvoj epitelnih stanica.
= potvrđene zaštitne i metaboličke i strukturne i histološke funkcije u tijelu!
Dokazane funkcije mikrobioma koje zahtijevaju daljnja proučavanja i istraživanja za dublje razumijevanje:
- utjecaj mikrobioma na fiziološke i mentalne procese, uključujući memorijsku funkciju, učenje i raspoloženje,
- utjecaj mikrobioma na emocionalno i socijalno ponašanje i prehrambene navike,
- utjecaj crijevnih upala na razvoj upale mozga,
- utjecaj mikrobioma na tjelesnu težinu,
- utjecaj mikrobioma na razvoj alergija na hranu i intoleranciju,
- utjecaj mikrobioma na pravilan razvoj organa,
- utjecaj mikrobioma na razvoj imunološkoga sustava.