Patite li povremeno od umora, problema s koncentracijom i pamćenjem, nadutosti, proljeva, glavobolje, bolova u zglobovima i mišićima, suvišnih kilograma? Sve to mogu biti simptomi intolerancije na hranu koji su sve češći u zapadnome svijetu. Trenutna istraživanja također su potvrdila porast alergija na hranu posljednjih desetljeća. Pogledajmo razlike. Alergije su uvijek odgovor našeg imunološkog sustava na određenu hranu. Počinju se stvarati antitijela (najčešće IgE) i velike količine histamina. Javljaju se osip, svrbež, natečene usne i jezik, mučnina, bolovi u trbuhu, proljev itd. U svom najgorem obliku javlja se anafilaksija koja je opasna po život. Alergijska reakcija najčešće se pokreće u roku od nekoliko minuta ili do dva sata nakon uzimanja relativno male količine alergena.
Intolerancije nisu imunološki odgovor, jer su uzrokovane nedostatkom probavnih enzima u crijevima, farmakološkim i drugim uzrocima. Budući da su simptomi nejasni i mogu se pojaviti i nakon nekoliko dana, često ih ne povezujemo s određenom hranom koja ih zapravo pokreće. Najčešće intolerancije u prehrani su intolerancije na gluten, kazein i laktozu.
Što utječe na pojavu intolerancije i alergije?
Već je Hipokrat rekao da sve bolesti dolaze iz crijeva. Možete zamisliti da u našim crijevima živi do dva kilograma raznih mikroorganizama – bakterija, virusa i gljivica koji tvore tzv. mikrobiotu? Uravnotežena i raznolika mikrobiota temelj je zdravlja. Kada se naruši ravnoteža između dobrih i štetnih
mikroorganizama, odnosno poveća postotak štetnih, govorimo o
disbiozi. Stres, neadekvatna prehrana, mnogi lijekovi, paraziti i starenje, između ostalog, pridonose razvoju disbioze.
Crijevna sluznica tako gubi zaštitu, a javljaju se površinske upale sluznice koje mogu prijeći u previsoku propusnost crijevnog zida. U funkcionalnoj i biološkoj medicini tome se posvećuje velika pažnja, jer je ovo početna faza preko 80 % kroničnih bolesti. Ako je propusnost zida previsoka, bliski kontakti između stanica otvaraju se preširoko i tako omogućuju da veće čestice iz crijeva prijeđu u krvotok – razni toksini, velike molekule (npr. bjelančevine, neprobavljene čestice hrane itd.). Naše tijelo, naravno, na uljeze reagira alarmom, jer ih mora ukloniti ili uništiti. Odgovori se odražavaju kao alergije, kronična upala, živčani problemi, hiperaktivnost …
Kako si možemo učinkovito pomoći?
Svakako takve situacije zahtijevaju cjelovit pristup.
- U prvoj fazi potrebno je eliminirati alergene iz prehrane te izbjegavati hranu koja djeluje upalno i slabi imunološki sustav. To su uglavnom prerađena hrana, šećer, umjetni aditivi i gluten.
- Slijedi obnavljanje i prilagodba mikrobiote, obnavljanje ravnoteže između crijevne populacije i, prije svega, kolonizacija najrazličitijih sojeva blagotvornih mikroorganizama, dodavanje ključnih enzima, vitamina i minerala.
- Regeneracija crijevnog zida i smanjenje upale neophodni su za vraćanje normalne propusnosti i jačanje imunološkoga sustava. U tome su izuzetno korisni bioraspoloživi polifenoli poput kvercetina, kurkumina, rezerveratrola, kao i vitamini A, C, E i B te kvalitetne omega-3 masne kiseline.
Čak i ako se ovim mjerama postignu iznimna pa i potpuna poboljšanja i intolerancije i alergija, nužno je uvesti ključne promjene prema zdravijem načinu života (uravnotežena prehrana, više vježbanja, manje stresa ...), inače se problemi mogu brzo vratiti.
A Uzrok intolerancije na hranu i alergije je u nezdravim crijevima ili neuravnoteženoj crijevnoj
mikrobioti.
B Kad je propusnost crijevnog zida previsoka, veće čestice neprobavljene hrane, bjelančevina, toksina itd. prelaze u naš krvotok iz crijeva, izazivajući reakcije poput alergija, upala itd.
C
Rješenja su cjelovita, i uključuju obnavljanje crijevne mikrobiote, regeneraciju crijevnog zida, smanjenje upale, jačanje imunološkoga sustava i zdrav način života.